Kuća koja štedi račune

Zbog galopirajućih cijena fosilnih goriva odabir niskoenergetskih kuća nameće se kao mudar izbor koji će vlasniku u bližoj budućnosti znatno smanjiti troškove grijanja i hlađenja
U godini koja je započela 15-postotnim poskupljenjem plina, što će neminovno povući za sobom poskupljenja drugih energenata, gradnja niskoenergetskih kuća sve se više nameće kao nužnost, a ne luksuz. Obzirom da takve kuće štede do 50 posto energije, a uz to su izgrađene od ekoloških materijala, razumljivo je zbog čega sve više ljudi razmišlja o ovakvoj investiciji.
Obiteljske Ytong kuće mogu se prilagoditi niskoenergetskim zahtjevima gradnje uz manje ili veće promjene, dok su neke od kuća u osnovi projektirane kao takve. Niskoenergetski standard građevine zahtjeva energetsku potrošnju za zagrijavanje prostora od maksimalno 40 kWh/m2 neto stana godišnje ili 3 litre nafte po četvornom metru pa se niskoenergetska kuća naziva još i „trolitarska kuća“. Usporedbe radi, prosječna obiteljska kuća građena klasičnim materijalima troši 150 do 250 kWh/m2 godišnje.
Niskoenergetska arhitektonska koncepcija uključuje maksimalno korištenje sunčeve energije, a traži se i posebna organizacija prostora. Primarni se stambeni prostori trebaju orijentirati na jug, tj. na povoljnije osunčane strane. Naravno, to ovisi o mogućnostima orijentacije građevine na parceli. Na krovu postoji mogućnost postavljanja ravnog zelenog krova - trave, a moguće je prema željama investitora izvesti i kosi krov s fotonaponskim ćelijama za grijanje sanitarne vode.
Niskoenergetska kuća ili stan može se uz manje dodatne investicije (ventilacioni sustav za recirkulaciju zraka i dodatnu toplinsku izolaciju, fotonaponske ćelije i dr.) pretvoriti u tzv. "pasivnu" ili "jednolitarsku" kuću koja troši još manje za grijanje/hlađenje - svega 15 Kwh/m2/godišnje ili 1 litru lož ulja/ m2 godišnje.
Investicija u niskoenergentske kuće vraća se u prosjeku kroz sedam godina nakon čega vlasnik ima čistu uštedu. A ona nije mala uzme li se u obzir da 'trolitarska kuća 'od 100 četvornih metara za energente mjesečno generira troškove od oko 100 kuna.
Osim što zbog odlične toplinske izolacije objekti građeni Ytong-om štede energiju za grijanje i hlađenje, korisnici uživaju i u ugodnoj mikroklimi zahvaljujući paropropusnim zidovima. Nadalje, zbog svog mineralnog sastava i strukture materijala, Ytong je znatno otporniji na požar od ostalih građevinskih materijala te stabilniji i otporniji na potres zbog iznimne tlačne čvrstoće Ytong blokova.
Zahvaljujući svim prednostima koje donosi investicija u gradnju niskoenergetskih kuća, Europski parlament je 2008. godine usvojio rezoluciju kojom se nalaže uvođenje standarda pasivne kuće kao obvezatnoga do 2011. za sve novogradnje. Kako bi potaknule gradnju takvih objekata neke europske države daju nepovratna sredstva jer im se to vrati kroz smanjenu emisiju štetnih plinova i znatnu štednju energije. Hrvatska u tome nažalost zaostaje jer ne pruža benefite za gradnju iznad propisanih normi, no za nadati se da će približavanjem Europskoj Uniji biti sve više sluha za takve poteze koji dugoročno doprinose kvaliteti življenja, uštedi energije i očuvanju okoliša. www.xella.hr